Nagib Mahfuz (rođen 11. decembra, 1911. godine, umro 30. avgusta 2006) je jedini arapski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu 1988. godine. Kairo je obeležio Mahfuzov život i često se pominje u njegovom književnom opusu. Završio je filozofiju na Kairskom univerzitetu, a potom radio u egipatskoj državnoj službi. Smatra se najuticajnijim arapskim piscem jer je utemeljio formu romana u arapskoj književnosti, a pritom je pisao i istorijske drame, kratke priče, eseje, filmske scenarije.
Džafer Ibrahim Sejid ar-Ravi, unuk Sejida ar-Ravija pokušava da pridobije dedin vakuf, zaveštano vlasništvo koje je poklonio u dobrotvorne svrhe. Napustio je dedinu kuću u kojoj je živeo četrnaest čednih godina, rešivši da oženi čobanicu. U tu kuću tuga se useljavala sa odlukama o ženidbi devojkama iz različitog staleža, takve sudbine je bio i Džaferov otac, sin jedinac Sejida ar-Ravija. Nakon počinjenog ubistva, Džafer shvata da se nesreća dogodila da bi se narugala zagovorniku razuma i njegovoj blagoslovenosti. Sve to saznajemo u toku jedne noći kada Džafer, u kafani, u starom Kairu, priča svoj životni put prijatelju iz susedstva. Retrospektivno sagledavamo njegovo detinjstvo, tumačimo međuljudske odnose, pratimo psihološko i duhovno sazrevanje glavnog junaka, njegove nedoumice, razapetost između tradicije i trendova, razuma i osećanja. Kroz Džaferov odnos sa najboljim i jedinim prijateljem Muhamedom Šakrunom, upoznajemo njegove stavove o životu, poslu, politici, veri i ljubavi.
Roman „Srce noći“ je snažna emocionalna, životna priča puna psiholoških momenata i surove borbe, u kojoj se upoznajemo sa običajima i načinom života u Kairu i tragedijom koja je zadesila misleća živa bića bliska glavnom junaku. Pred njega se isprečilo pitanje kako da očuva veru pošto je želeo od uma da stvori vodiča i savetodavca i to ga je donekle odvelo u još dublji ponor.
To je sušti život čovečanstva. Probaj ga hrabro ukoliko smeš. Odvažno otvori vrata, nemoj se ponižavati jer sve što tražiš, to je pravo koje ti sledi. Ovaj svet pripada čoveku, svakom ljudskom biću. Na tebi je da se odrekneš bednih navika.
Ali svaka stvar ima život koji je neuništiv.
Koračaj noseći snagu mudrosti i čini šta želiš!
Marljivom su otvorena vrata da stupi na presto.
Istinsku prirodu čoveka moguće je razumeti samo u svetlu njegovih odnosa sa drugima.
Priroda čoveka – bilo kog čoveka – jedinstvena je, nije deljiva.
