Jaz, drugi po redu roman Darka Tuševljakovića, nagrađen je Evropskom nagradom za književnost, koju dodeljuju Federacija evropskih knjižara, Evropski savet pisaca i Federacija evropskih izdavača, uz podršku Evropske komisije za kulturu. Ova prestižna nagrada dodeljuje se izuzetnim književnim talentima koji svojim delom ističu kulturno i jezičko nasleđe Evrope.
Naslov romana – Jaz – predstavlja metaforu za odsustvo istinskog odnosa među likovima. Naime, sem generacijskog jaza, predočenog kroz odnos oca i sina, jaz između ova dva, inače ključna lika romana produbljen je nametanjem pitanja homoseksualnosti. Istovremeno, jazom se predstavlja i prostor između pojedinaca i društva kada je ono totalitarno. Roman čine dva dela različito temporalno i prostorno locirana. Razarajući hronološki sled događaja, autor kroz dve priče, koje se na samom kraju stapaju u jednu, pruža celovitu sliku Srbije u devedesetim godinama dvadesetog i na početku novog veka. Autoritativni otac u prvom delu romana predstavlja sve ono što bi moglo biti okarakterisano kao patrijahalno – strogo vaspitanje sina, prezir prema homoseksualcima – dok drugi deo romana, kroz lik sina, afirmiše moderno koje osporava nametnute patrijahalne vrednosti – homoseksualnost, napuštanje zemlje, pobuna protiv strogog vaspitanja.
Ekonomišući jezičkim izrazom, Tuševljaković virtuozno, u naznakama ili čak odsustvom govora oslikava unutrašnji život svojih junaka. Fantazmagorični elementi, izbor toponima – Krf i Kragujevac – pripovedana sećanja ispovedno intonirana, egzistencijalna pitanja, među kojima u prvi plan izbija pitanje odlaska ili ostanka u zemlji koja je je promenila svoje granice, suptilno uvedeno pitanje seksualnosti, čine Tuševljakovićev roman aktuelnim i bliskim publici.
David mi je jednom rekao da sve uvek zavisi od nas i da nam niko drugi ne može pomoći ni u čemu. Naravno, slagao me je. To je bilo pre nego što mi je ispričao za svoju sobu, ali svejedno, čak i da sam pomenutu mudrost čuo posle tog neverovatnog otkrića, ne bih je shvatio ni drugačije ni bolje. „Sreća“, rekao je, „to je ono što sami zamislimo. Magija takođe.
